SAMOSTALNE IZLOŽBE
– Nakit, Muzej Mimara, Zagreb (2015.)
– Pljačka, izložba nakita, Muzej grada Splita (2012.)
– Ida Stipčić Jakšić, Jakšić galerija, Donji Humac, otok Brač
(2012.)
– Velika retrospektivna izložba, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb
(2009.)
– Boršin A. D. 2000., Etnografski muzej, Split
(2000.)
– Boršin A. D. 2000., Galerija Capra, Supetar
(2000.)
– Ida, Nerežišća, otok Brač
(1988.)
– Oda trapericama, Galerija Alfa, Split
(1984.)
– Izložba nakita od keramike, Galerija Nije važno, Split
(1977.)
SAMOSTALNE REVIJE
– I more se k meni penje…, revija, kolekcije: Avangarda: More, Silikon i Avangarda i njena posljedica; Prêt-à-porter: Odjeća, Koža, Jeans i Renault 4 u jeansu, održana u sklopu manifestacije Riva u Supetru, Supetar, Brač (1997.)
– Odića mojega krša, revija, kolekcije: Avangarda: Odića mojega krša, Mriža, Split u mojem srcu; Prêt-à-porter: Odjeća i koža i jeans; revije u sklopu Međunarodnog simpozija skulpture, Donji Humac, Brač
(1996.)
– Ida Stipčić Jakšić, revija, kolekcije: Mriža, Koža, Jeans, Vez, Rock, Josipa Lisac, Klub The Best, Zagreb (1994.)
GRUPNE IZLOŽBE
– Kapelin i Boršica, Etnografski muzej, Split (1993.)
– Ludi šeširdžija, Galerija samostana Gospe od Zdravlja, Split
(1992.)
– Batik i grafika na tekstilu, Tribina mladih, Split
(1974.)
– Tapiserija i keramika, Narodno sveučilište Đuro Salaj, Split
(1973.)
GRUPNI PROJEKTI I REVIJE
– Žena u mriži, kolekcija u sklopu revije Diva, Split
(1992.)
– Minuta šutnje, kolekcija, HNK, Split
(1993.)
– Od jutra do mraka, kolekcija u sklopu revije Proljetne kreacije, Split
(1993.)
– Jeans, kolekcija u sklopu modnog događanja Jeans na pazaru, Split
(1993.)
– Jeans i koža, kolekcija u sklopu revije Jeans, bivši Muzej revolucije, Split
(1993.)
– Minuta šutnje a i poslije, Kazalište Gavella, Zagreb (1993.)
– Minuta šutnje a i poslije, Hotel Intercontinental, Zagreb
(1993.)
– Jeans i koža, kolekcija u sklopu revije Fashion News, Grand hotel Adriatic, Opatija
(1993.)
– Modni detalji, kolekcija, Hotel Marjan, Split
(1994.)
– Modni detalji, kolekcija u sklopu revije Fashion News, Hotel Adriatic, Opatija
(1994.)
– Mriža, kolekcija, Bazeni Poljud, Split
(1994.)
– Šest kolekcija, Klub Rokatanski, Split
(1994.)
– Zaljubljeni, kolekcija u sklopu revije Valentinovo, ACI marina Split
(1995.)
– Zajedno, kolekcija u sklopu revije Proljeće, Hotel Marjan, Split
(1995.)
– Kombinacije prozirnog, kolekcija u sklopu revije Jesen, Hotel Marjan, Split
(1995.)
– Prošlost u sadašnjosti, kolekcija u sklopu revije Hrvatsko proljeće, Banovina, Split
(1996.)
– Prošlost u sadašnjosti; Jeans, kolekcije predstavljene u Dubrovniku
(1996.)
– Prošlost u sadašnjosti, revija Pula 3000, Pula
(1996.)
– Nekoliko kolekcija, Ljubuški
(1996.)
– Izgradi svoju odjeću, kolekcija u sklopu Dana hrvatske mode, Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb
(1996.)
– Avangarda i njezina posljedica, kolekcija, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Split
(1997.)
– Avangarda i njezina posljedica, kolekcija, revija Hrvatsko proljeće, Banovina, Split
(1997.)
– Avangarda i njezina posljedica, kolekcija, revija Nova, Mostar
(1997.)
– Silikonske skulpture; Silikonski vikleri, kolekcije, revija Carska noć, Peristil, Split
(1998.)
– Večernje haljine, kolekcija, revija Izbor za Miss, Podrumi, Split
(1998.)
– Noćni izlaz, kolekcija, revija Carska noć, Peristil, Split
(1999.)
– Muško i žensko lice Splita, rimske toge od kamena i brnistre, revija 1700 godina Splita, Hotel Park, Split
(2004.)
– Od jeansa do kože; Obrtnici na Braču – ribari i klesari, kolekcije, Obrtnička fešta, Supetar, Brač
(2005.)
– Prirodna i neprirodna ljepota, performans, revija Modna gušterica, Bol, otok Brač
(2005.)
– Bol što mi učini silicon, revija, Mostar
(2005.)
– Brač je kamen, kolekcija u sklopu Cro Fashiona, Galerija MC Manhattan, New York, USA
(2010.)
– Silikonska čipka, kolekcija, u sklopu Cro Fashiona, Galerija MC Manhattan, New York, USA (2011.)
Osvrt
Osvrt na radove Ide Stipčič Jakšića napisala je poznata povjesničarka umjetnosti Barbara Vujanović koja neprekidno prati rad obitelji Jakšić u svim njihovim projektima pišući i objavljujući tekstove o njima.
Prva asocijacija na klasičnu, tradicionalnu izradu nakita, onu koja podrazumijeva korištenje poludragoga ili dragoga kamenja, jest njegovo uklapanje u predviđenu formu prstena, ogrlice, narukvice, naušnica, broša; odnosno njegovo podređivanje metalnome okviru, nosaču. Međutim, modnu dizajnericu i dizajnericu nakita Idu Stipčić Jakšić takav pristup uopće ne zanima. Osnovna motivacija njezina promišljanja izgleda i funkcionalnosti nakita jest plemeniti poludragi kamen, kojega decentno optače plemenitom kovinom, srebrom.
Intrigiraju je boje, tekstura i struktura kamena, način na koji on reagira na podražaje svjetlosti. Idin je nakit prepoznatljivo impozantan. Naglašenim dimenzijama dizajnerica oslobađa posebnost materijala, te ona postaje nit vodilja prilikom oblikovanja pojedinoga predmeta. Ne fasciniraju je samo njegove fizičke karakteristike i vizualna atraktivnost. Podjednako je privlači njegov energetski potencijal, ljekovitost, mogućnost da regulira zdravstvene probleme, te da blagotvorno utječe na onoga tko ga nosi. Stoga će na cedulju koju prilaže uz nakit, brižno zapisati njegove odlike, kao i vezanost za pojedini horoskopski znak ili dio tijela. No, sama će istaknuti, da je pri odabiru kamena, odnosno određenoga komada nakita puno važnije intuitivno privlačenje koje njegov budući vlasnik ili vlasnica osjeti.
Indikativna je svakako činjenica da Ida nije prvi put posegnula za kamenom kada je prije više od jednoga desetljeća počela dizajnirati nakit. Otprije ga je odabrala za komponiranje odjevnih predmeta – haljina, za žene, ali i za muškarce. Općenito, Idin odnos prema različitim materijalima koji je inspiriraju (osim očekivanih tkanina, to su primjerice ribarska mreža, aluminijska folija, silikon, samonikla brnistra, kadulja, lavanda…) je podjednako avangardan i iskonski. Njezin stil ne uklapa se u (po)modne stilske ladice. Odluka da odabere spomenute materijale proizašla je osjećaja bliskosti i prepoznavanja njihovoga potencijala na osobnoj i iskustvenoj razini.
Poveznica je dakako samo mediteransko podneblje, ambijent otoka, povijest Brača i Splita. Kao što je ranije za haljine birala oblutke za žala, tako i brački kalcit i oživotvoruje u maštoviti nakit. Omiljen joj je modri koralj, koji je asocira na tako često korišteni jeans. Poseže i za ružičastim rodohrozitom, magično svjetlucavim labradoritom, jaspisom dalmatincem, kojega se pronalazi u dalekom Meksiku, i za brojnim drugim kamenjem. Lokalno i egzotično u njezinoj radionici susreće se posve ravnopravno u njezinoj radionici.
Možemo u raznolikom stvaralaštvu Ide Stipčić Jakšić prepoznati odrednice kao što je sklonost eksperimentu, valorizacija prirode i tradicije, kao i posveta malim, svakodnevnim stvarima. Kako bilo, sve te kompleksne premise njezina umjetničkog identiteta pomažu mu da se konstantno razvija i nadograđuje. No, one nikako ne prevladavaju deklarativno pojedinim ciklusima i radovima.
Vračajući se na temu nakita, kojoj se u zadnje vrijeme ponajviše posvećuje, bitno je uočiti kiparski princip građenja forme, koje se očituje u uravnoteženom vrednovanju kamene i srebrne površine, kao i trodimenzionalnoga tijela predmeta. Ono uglavnom preuzima organske i nepravilne oblike, a ponekad se promeće u pravilnije, (gotovo) oštre, geometrijske strukture. Varira se i pristup kovini – gdjekad je ispolirana do visokog sjaja, gdjekad kaligrafski razigrano ljubi kamen, gdjekad imitira njegovu organičnost.
Tisućljećima žene i muškarci rese se nakitom kako bi se uljepšali, naglasili svečanost trenutka, prisvojili dragocjenost i magičnost kamena, koja mu se prispodobljuje. I doista, svi su ti aspekti prisutni i u ovom slučaju. Još je jedna specifičnost da Ida pri tome ne skriva žilice i druge sitne nepravilnosti koje zatiče u grumenima. Možda je i neprikladno i pogrešno nazivati ih nepravilnostima. Baš kao i kod ljudi koji ih nose ti sitni pomaci odaju karakter i neponovljivost, koja opravdava originalnost pojedinca, odnosno predmeta.
Originalnost Idina nakita potvrđuje se i u njegovoj mogućnosti prilagođavanja trenutnom raspoloženju vlasnika, koji može dio ogrlice transformirati u narukvicu, ili regulirati njezinu dužini i slično. Moda i dizajn su efemerni, promjenjivi, ali i vječni, pod uvjetom dugotrajnosti i poklapanja kreativne ideje s duhom vremena u kojem nastaju. Oni su preslika karaktera svoga stvaratelja, ali i potvrda identiteta onoga koji ih nosi. Svi su ti postulati potvrđeni u ostvarenjima Ide Stipčić Jakšić – elegantnima i ekstravagantnima u isti mah!
Barbara Vujanović, povjesničarka umjetnosti
