SAMOSTALNE IZLOŽBE:
- Nakit, Muzej Mimara, Zagreb (2015.)
- Pljačka, izložba nakita, Muzej grada Splita, Split (2012.)
- Ida Stipčić Jakšić, Jakšić galerija, Donji Humac, otok Brač (2012.)
- Velika retrospektivna izložba, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb (2009.)
- Boršin A. D. 2000., Etnografski muzej, Split (2000.)
- Boršin A. D. 2000., Galerija Capra, Supetar (2000.)
- Ida, Nerežišća, otok Brač (1988.)
- Oda trapericama, Galerija Alfa, Split (1984.)
- Izložba nakita od keramike, Galerija Nije važno, Split (1977.)
SAMOSTALNE REVIJE:
- I more se k meni penje…, revija kolekcija Avangarda: More, Silikon i Avangarda i njezina posljedica te prêt-à-porter kolekcija Odjeća, Koža, Jeans i Renault 4 u jeansu, manifestacija Riva u Supetru, Supetar, otok Brač (1997.)
- Odića mojega krša, revija kolekcija Odića mojega krša, Mriža, Split u mojem srcu te prêt-à-porter kolekcija Odjeća, Koža i Jeans, Međunarodni simpozij skulpture, Donji Humac, otok Brač (1996.)
- Ida Stipčić Jakšić, revija kolekcija Mriža, Koža, Jeans, Vez, Rock i Josipa Lisac, Klub The Best, Zagreb (1994.)
GRUPNE IZLOŽBE, PROJEKTI I REVIJE:
- Umjetnička gozba, izložba nakita iz privatne kolekcije Lidije Kacin, ULUPUH galerija, Zagreb (2025.)
- Međunarodni seminar WinSTONE – Žene u kamenu, Klesarska škola, Pučišća (2021.)
- Koralj izvađen iz mora, Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb (2018.)
- LoBol, Karninčića dvori, Bol, otok Brač (2015.)
- Obitelj Jakšić, Kamendani, Posušje (2013.)
- Silikonska čipka, kolekcija u sklopu Cro Fashiona, Galerija MC Manhattan, New York, SAD (2011.)
- Brač je kamen, kolekcija u sklopu Cro Fashiona, Galerija MC Manhattan, New York, SAD (2010.)
- Bol što mi učini silikon, revija, Mostar (2005.)
- Prirodna i neprirodna ljepota, performans, revija Modna gušterica, Bol, otok Brač (2005.)
- Od jeansa do kože; Obrtnici na Braču – ribari i klesari, kolekcije, Obrtnička fešta, Supetar, otok Brač (2005.)
- Muško i žensko lice Splita, rimske toge od kamena i brnistre, proslava 1700 godina Splita, Hotel Park, Split (2004.)
- Noćni izlaz, kolekcija, revija Carska noć, Peristil, Split (1999.)
- Večernje haljine, kolekcija, revija Izbor za Miss, Dioklecijanovi podrumi, Split (1998.)
- Silikonske skulpture i Silikonski vikleri, kolekcije, revija Carska noć, Peristil, Split (1998.)
- Avangarda i njezina posljedica, kolekcija, revija Nova, Mostar (1997.)
- Avangarda i njezina posljedica, kolekcija, revija Hrvatsko proljeće, Banovina, Split (1997.)
- Avangarda i njezina posljedica, kolekcija, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Split (1997.)
- Izgradi svoju odjeću, Dani hrvatske mode, Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb (1996.)
- Nekoliko kolekcija, Ljubuški (1996.)
- Prošlost u sadašnjosti, revija Pula 3000, Pula (1996.)
- Prošlost u sadašnjosti i Jeans, Dubrovnik (1996.)
- Prošlost u sadašnjosti, Hrvatsko proljeće, Banovina, Split (1996.)
- Kombinacije prozirnog, revija Jesen, Hotel Marjan, Split (1995.)
- Zajedno, revija Proljeće, Hotel Marjan, Split (1995.)
- Zaljubljeni, revija Valentinovo, ACI Marina Split (1995.)
- Šest kolekcija, Klub Rokatanski, Split (1994.)
- Mriža, Bazeni Poljud, Split (1994.)
- Modni detalji, Fashion News, Grand Hotel Adriatic, Opatija (1994.)
- Modni detalji, Hotel Marjan, Split (1994.)
- Jeans i koža, Fashion News, Grand Hotel Adriatic, Opatija (1993.)
- Minuta šutnje, a i poslije, Hotel Intercontinental, Zagreb (1993.)
- Minuta šutnje, a i poslije, Kazalište Gavella, Zagreb (1993.)
- Jeans i koža, revija Jeans, bivši Muzej revolucije, Split (1993.)
- Jeans, modno događanje Jeans na pazaru, Split (1993.)
- Od jutra do mraka, revija Proljetne kreacije, Split (1993.)
- Minuta šutnje, HNK Split (1993.)
- Kapelin i Boršica, Etnografski muzej, Split (1993.)
- Žena u mriži, revija Diva, Split (1992.)
- Ludi šeširdžija, Galerija samostana Gospe od Zdravlja, Split (1992.)
- Batik i grafika na tekstilu, Tribina mladih, Split (1974.)
- Tapiserija i keramika, Narodno sveučilište Đuro Salaj, Split (1973.)
Osvrt
Stručni osvrt na rad Ide Stipčić Jakšić napisala je ugledna povjesničarka umjetnosti Barbara Vujanović, dugogodišnja pratiteljica umjetničkog djelovanja obitelji Jakšić i autorica brojnih tekstova o njihovim izložbama, projektima i umjetničkom stvaralaštvu.
Prva asocijacija na klasičnu, tradicionalnu izradu nakita, onu koja podrazumijeva korištenje poludragoga ili dragoga kamenja, jest njegovo uklapanje u predviđenu formu prstena, ogrlice, narukvice, naušnica, broša; odnosno njegovo podređivanje metalnome okviru, nosaču. Međutim, modnu dizajnericu i dizajnericu nakita Idu Stipčić Jakšić takav pristup uopće ne zanima. Osnovna motivacija njezina promišljanja izgleda i funkcionalnosti nakita jest plemeniti poludragi kamen, kojega decentno optače plemenitom kovinom, srebrom.
Intrigiraju je boje, tekstura i struktura kamena, način na koji on reagira na podražaje svjetlosti. Idin je nakit prepoznatljivo impozantan. Naglašenim dimenzijama dizajnerica oslobađa posebnost materijala, te ona postaje nit vodilja prilikom oblikovanja pojedinoga predmeta. Ne fasciniraju je samo njegove fizičke karakteristike i vizualna atraktivnost. Podjednako je privlači njegov energetski potencijal, ljekovitost, mogućnost da regulira zdravstvene probleme, te da blagotvorno utječe na onoga tko ga nosi. Stoga će na cedulju koju prilaže uz nakit, brižno zapisati njegove odlike, kao i vezanost za pojedini horoskopski znak ili dio tijela. No, sama će istaknuti, da je pri odabiru kamena, odnosno određenoga komada nakita puno važnije intuitivno privlačenje koje njegov budući vlasnik ili vlasnica osjeti.
Indikativna je svakako činjenica da Ida nije prvi put posegnula za kamenom kada je prije više od jednoga desetljeća počela dizajnirati nakit. Otprije ga je odabrala za komponiranje odjevnih predmeta – haljina, za žene, ali i za muškarce. Općenito, Idin odnos prema različitim materijalima koji je inspiriraju (osim očekivanih tkanina, to su primjerice ribarska mreža, aluminijska folija, silikon, samonikla brnistra, kadulja, lavanda…) je podjednako avangardan i iskonski. Njezin stil ne uklapa se u (po)modne stilske ladice. Odluka da odabere spomenute materijale proizašla je osjećaja bliskosti i prepoznavanja njihovoga potencijala na osobnoj i iskustvenoj razini.
Poveznica je dakako samo mediteransko podneblje, ambijent otoka, povijest Brača i Splita. Kao što je ranije za haljine birala oblutke za žala, tako i brački kalcit i oživotvoruje u maštoviti nakit. Omiljen joj je modri koralj, koji je asocira na tako često korišteni jeans. Poseže i za ružičastim rodohrozitom, magično svjetlucavim labradoritom, jaspisom dalmatincem, kojega se pronalazi u dalekom Meksiku, i za brojnim drugim kamenjem. Lokalno i egzotično u njezinoj radionici susreće se posve ravnopravno u njezinoj radionici.
Možemo u raznolikom stvaralaštvu Ide Stipčić Jakšić prepoznati odrednice kao što je sklonost eksperimentu, valorizacija prirode i tradicije, kao i posveta malim, svakodnevnim stvarima. Kako bilo, sve te kompleksne premise njezina umjetničkog identiteta pomažu mu da se konstantno razvija i nadograđuje. No, one nikako ne prevladavaju deklarativno pojedinim ciklusima i radovima.
Vračajući se na temu nakita, kojoj se u zadnje vrijeme ponajviše posvećuje, bitno je uočiti kiparski princip građenja forme, koje se očituje u uravnoteženom vrednovanju kamene i srebrne površine, kao i trodimenzionalnoga tijela predmeta. Ono uglavnom preuzima organske i nepravilne oblike, a ponekad se promeće u pravilnije, (gotovo) oštre, geometrijske strukture. Varira se i pristup kovini – gdjekad je ispolirana do visokog sjaja, gdjekad kaligrafski razigrano ljubi kamen, gdjekad imitira njegovu organičnost.
Tisućljećima žene i muškarci rese se nakitom kako bi se uljepšali, naglasili svečanost trenutka, prisvojili dragocjenost i magičnost kamena, koja mu se prispodobljuje. I doista, svi su ti aspekti prisutni i u ovom slučaju. Još je jedna specifičnost da Ida pri tome ne skriva žilice i druge sitne nepravilnosti koje zatiče u grumenima. Možda je i neprikladno i pogrešno nazivati ih nepravilnostima. Baš kao i kod ljudi koji ih nose ti sitni pomaci odaju karakter i neponovljivost, koja opravdava originalnost pojedinca, odnosno predmeta.
Originalnost Idina nakita potvrđuje se i u njegovoj mogućnosti prilagođavanja trenutnom raspoloženju vlasnika, koji može dio ogrlice transformirati u narukvicu, ili regulirati njezinu dužini i slično. Moda i dizajn su efemerni, promjenjivi, ali i vječni, pod uvjetom dugotrajnosti i poklapanja kreativne ideje s duhom vremena u kojem nastaju. Oni su preslika karaktera svoga stvaratelja, ali i potvrda identiteta onoga koji ih nosi. Svi su ti postulati potvrđeni u ostvarenjima Ide Stipčić Jakšić – elegantnima i ekstravagantnima u isti mah!
Barbara Vujanović, povjesničarka umjetnosti
