Samostalne izložbe:
– De-Konstrukcija kamene forme, Klesarska radionica Dražen Jakšić, Donji Humac, otok Brač (2018.)
– Predmeti oštećuju slike, Centar za kulturu, Podstrana (2012.)
– Predmeti oštećuju slike, dvorac Vitturi, Kaštel Lukšić (2012.)
– Svatko na svojoj strani, Sveučilišna galerija “Vasko Lipovac”, Split (2012.)
– Dinamismo segnico e valori cromatici, Galerija Il Borgo, Milano, IT (2011.)
– Portali novih bojanih realnosti, Galerija Branislav Dešković, Bol, otok Brač (2011.)
– Teritorij, Špadića dvori, Donji Humac, otok Brač (2010.)
– Dina Jakšić, Studio Račić, Zagreb (2009.)
– Izložba u starom kamenolomu kraj Škripa, otok Brač (2009.)
– Izložba slika, Salon Galić, Split (2008.)
– Dina Jakšić, Martintype, Colonella, IT (2007.)
– Compensazioni, Naboo, Rim, IT (2006.)
– Vedre boje Dine Jakšić, Galerija Capra, Supetar, otok Brač (2004.)
– Nakit od kamena, Galerija Sridnja kala, Milna, otok Brač (2003.)
Skupne izložbe:
– Animus, Stara gradska vijećnica, Split (2019.)
– LoBol, Karninčića dvori, Bol, otok Brač (2015.)
– Natura Maris, Auditorium des Carmes, Vannes, FR (2015.)
– Darovnice 2012-2013, Galerija umjetnina Split, Split (2013.)
– Mediteranski kontrasti, Galerija Krka, Ljubljana, SLO (2012.)
– Mediteranski kontrasti, Galerija Krka, Novo Mesto, SLO (2012.)
– Svatko na svojoj strani, Galerija Sveučilišne knjižnice, Split (2012.)
– 37. splitski salon, Dioklecijanovi podrumi, Split (2011.)
– Split Art Fest, Aqvarij, Split (2. nagrada za slikarstvo), (2011.)
– More ljudi obala, Muzej grada Šibenika, Šibenik (2010.)
– Hrvatsko-ruska Matryoshka, galerija „Mirko Virius“, Zagreb (2010.)
– Che cosa stai facendo?, Temple University Rome, Rim, IT (2009.)
– Na prvi pogled, The Westin Zagreb hotel, Zagreb (2009.)
– Lovre i Dina Jakšić, Galerija Jakšić, Donji Humac, otok Brač (2007.)
– I giorni della cultura, Accademia di Belle Arti, Rim, IT (2006.)
– Female principles in Art, Galleria J.T & Art, Malmoe, SE (2006.)
– Restaurando l`arte, Vila Celimontana, Rim, IT (2006.)
– 28. Salon mladih, Umjetnički paviljon, Zagreb (2006.)
– Kavadarci `06, Kavadarci, MK (2006.)
– I colori dell Lazio, Museo Nazionale delle Arti e Tradizioni Popolari, Rim, IT (2005.)
– Dissertazioni sull/incisione Centro per L`incisione e la grafica, Formello, IT (2005.)
– La notte bianca, Accademia di Belle Arti, Rim, IT (2005.)
– La tentazione della ricerca, Velletri, IT (2004.)
– Arte involontaria, galerija „Porta blu“, Rim, IT (2004.)
– La mostra in aula, Accademia di Belle Arti, Rim, IT (2004.)
– La notte bianca, Accademia di Belle Arti, Rim, IT (2004.)
Radionice:
– radionica: Mapiranje prostora življenja, Galerija Jakšić, Donji Humac, otok Brač (2014.)
– radionica: Brački kamen u organizaciji udruge Bračke ruke, Mirca, otok Brač (2012.)
– radionica: Likovni program u organizaciji udruge Budi svoj, Supetar, otok Brač (2008.)
Nastavna aktivnost:
– vanjski suradnik na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, kolegij Crtanje akta (2009./2010.)
– vanjski suradnik na Umjetničkoj akademiji u Splitu, na odsjeku Likovne kulture i likovne umjetnosti, kolegij Specijalizacija iz slikarstva; Praktični diplomski rad; Produkcija i Završni praktični rad (2014./2017.)
Osvrt
Osvrt na radove Dine Jakšić Pavasović napisala je poznata povjesničarka umjetnosti Barbara Vujanović koja neprekidno prati rad obitelji Jakšić u svim njihovim projektima pišući i objavljujući tekstove o njima.
Apstrakcija je srž i polazište kreativnog iskaza Dine Jakšić, umjetnice čiji je primarni medij slikarstvo. U njemu je odnjegovala prepoznatljiv stil apstraktnog ekspresionizma, koji ponekad prelazi i u smireniju lirsku apstrakciju. Uzbudljive kolorističke konstelacije podjednako su određene intuitivnim promišljanjem i iskustvom, kao odrazom slikaričina bogatoga poznavanja međunarodne i hrvatske povijesti slikarstva i drugih medija, te lokalne, bračke tradicije.
Smirena, rahla područja izmjenjuju se na slikama s vrtlozima i zgusnutim nanosima boje. I dok je na ranijim radovima taj odnos podrazumijevao ekvilibriranje između različitih dinamika, čiji su nositelji prije svega koloristički kontrasti, slikarica ih postupno sjedinjuje u koherentnu cjelinu, u kojoj se ostvaruju pretapanja, drippinzi, promplasaji. Umjetnica pokazuje interes za površinu slike, koju sazdaje pastoznim nanosima boja, na kojima često naknadno intervenira. Materičnost je otprije prisutna u Dininom opusu u postupcima kolažiranja i paljenja materijala. Posebno je zanimljiva potreba da slikarski čin oslobodi tradicionalne podloge, odnosno platna. Od svojih se početaka autorica nije libila posegnuti za podlogama poput novinskoga papira, koji joj je nudio izazov reagiranja na otisnuti sadržaj.
Jednako tako, pri osmišljavanju izložbenoga predstavljanja pojedinih ciklusa, umjetnica će se vrlo rado „useliti“ u neočekivane prostore kao što su napuštena kamena kuća ili kamenolom, omogučujući tako djelima da pridobe kompleksnije asocijacije i interpretacije. Dinina želja da proširi polje svoga djelovanja najveću ekspanziju doživjela je doktorskom disertacijom O mirazu kroz umjetničko oblikovan prostor – spomenička instalacija, u sklopu koje razvija projekt postaljanja monumentalnih kamenih monograma na cesti između Donjega Humca i Nerežišća. Svaki monogram utjelovljuje ideju dote, to jest jednu žensku sudbinu.
Indikativan je odabir kamena kao podloge i materijala izražavanja, jer se njime potencira naglašenija poveznica s obiteljskom tradicijom obrade. U svojem pristupu tom plemenitom materijalu Dina u potpunosti zatomljuje nagon za na(d)metanjem, što je napose očito u recentnim ostvarenjima, pomno rezanim, rekonstruiranim i istančano obrađenim koloriranim objektima. Njihovim oblikovanjem Dina najčvršće do sada potvrđuje nadovezivanje na kamenoklesarstvo obitelji Jakšić.
Nanosi boje prate i ističu kvalitetu i strukturu kamena, iz čega proizlazi moguće čitanje Dinina slikarskoga narativa kao organskoga. Iako njezin stil podrazumijeva tu premisu, baš kao i onu mediteranskog identiteta, on je ponajprije, u svojoj formi i smislu, potvrda slikarskoga čina i fenomena kao pristupa sebi i svijetu. Poriv apstrakcije, proces slikarstva, a potom i rezultat, prepostavka su oblikovanja vlastite percepcije i razumijevanja.
Izbjegavajući doslovnu prisutnost određene teme ili sadržaja, Dina Jakšić omogućava istodobnu autonomiju detalja, kao i nužnost cjelovitosti i funkcioniranja unutar cjeline. Asocijativnost se ne iscrpljuje u jednom pogledu, u jednoj mogućnosti interpretacijskoga prepoznavanja ili u ukotvljenosti u jednom značenju. Ono uvijek ostaje otvoreno, baš kao i vjerojatnost daljnjih umjetničinih iskoraka i istraživanja.
Barbara Vujanović, povjesničarka umjetnosti
